Zablude i obmane o proizvodima od ljekovitih gljiva

Osim registriranih antitumorskih lijekova iz gljiva – PSK i Lentinan u Japanu i PSP u Kini, nema, nažalost, posve jednostavnog načina za provjeru kvalitete i potencijalnu antitumorsku i drugu moguću učinkovitost pojedinih ekstrakata iz ljekovitih gljiva. Postoje međutim određene praktične smjernice koje treba slijediti korak po korak:

• Treba provjeriti da se radi o ekstraktu plodišta ljekovitih gljiva, a ne samo o suhim samljevenim gljivama ili sušenom miceliju.
• Treba provjeriti koje su ljekovite gljive uključene. To bi trebale biti neke od najčešće istraživanih poput shiitake (Lentinula edodes), maitake (Grifola frondosa), reishi (Ganoderma lucidum), puranov rep (Trametes versicolor), brazilski šampinjon (Agaricus blazei =brasiliensis), bukovača (Pleurotus ostreatus) i druge.
• Treba provjeriti je li proizvod ekstrakt samo jedne vrste gljiva ili složeni ekstrakt više vrsta gljiva. Što je više vrsta uključeno, veća je vjerojatnost da je preparat kvalitetniji.
• Treba tražiti neke podatke o sastavu toga ekstrakta, koliko je suhe tvari tj. koliko je ukupne ekstrahirane tvari u određenoj količini tekućeg ekstrakta, ili kolika je ta količina nakon isušivanja da bi se iz nje proizvele kapsule ili tablete.
• Prvo što treba tražiti jesu podaci o ukupnoj količini polisaharida i količini vodotopivih polisaharida po određenoj jedinici proizvoda, odnosno po jednom mililitru ili gramu tekućine ili gramu suhe tvari. Ti su podaci dobra orijentacija za procjenu kvalitete proizvoda, pod pretpostavkom da u ekstrakt nije dodavan škrob za povećanje mase, što je prevara koju renomirani proizvođači nikad ne čine, a koja se lako utvrđuje jednostavnom laboratorijskom provjerom.
• Pokušajte provjeriti i da li proizvod sadrži podatke o količinama fenola, flavonoida, triterpena i drugih aktivnih tvari, koje također doprinose antitumorskim, antioksidacijskim i drugim korisnim fiziološkim učincima ekstrakata gljiva.
• Većina antitumorskih aktivnih tvari iz gljiva spada u spojeve nazvane beta-glukani, pa je dobro potražiti podatak o ukupnoj količini beta-glukana u proizvodu. Nažalost, iako veća količina beta-glukana može ukazivati na veći antitumorski potencijal određenog proizvoda, niti taj podatak nije dovoljno specifičan za konačnu procjenu kvalitete proizvoda. Naime, postoji velik broj različitih vrsta beta-glukana s vrlo različitim antitumorskim i drugim korisnim fiziološkim potencijalom, od praktično neaktivnih do visoko učinkovitih. Pored toga, aktivne tvari iz gljiva su također određeni polisaharidi vezani s proteinima, triterpeni i dr., što također komplicira procjenu.
• Iz gore navedenoga jasno je da bi za definitivnu ocjenu npr. antitumorske učinkovitosti trebalo iz određenog proizvoda izolirati i izmjeriti stvarnu količinu ekstrahiranoga lentinana iz gljive shiitake, grifolana i maitake D-frakcije iz maitake, itd. Ne postoji jednostavan i jeftin način takvih provjera, pa to niti proizvođači rade, niti potrošači traže. Međutim, postoji jedan naknadni, indirektni, ali vrlo značajan način provjere, a to je potražiti u ozbiljnoj znanstvenoj literaturi iz međunarodnih znanstvenih baza podataka (PubMed, Google Scholar i dr.), dokaze o učinkovitosti pojedinih konkretnih preparata/ekstrakata iz ljekovitih gljiva. Ti dokazi mogu biti rezultati znanstvenog testiranja na staničnim linijama, animalnim pretkliničkim modelima i humanim (kliničkim) studijama.

Takva apsolutna tvrdnja nije u skladu s dosegnutom razinom suvremene znanosti i medicine. Puno je korektnije reći da se dokazi razlikuju ovisno o vrsti gljive, pripravku, indikaciji i kvaliteti studija. Postoje pretklinička istraživanja, humane studije i službeni stručni pregledi koji se bave ljekovitim gljivama u kontekstu imunomodulacije, kvalitete života i potpore tijekom liječenja raka. Američki National Cancer Institute (NCI) navodi da su neke ljekovite gljive odobrene kao dodatak standardnom liječenju raka u Japanu i Kini već desetljećima, a vodeći onkološki centri poput MD Andersona i Memorial Sloan Ketteringa imaju stručne pregledne sadržaje o njima.

Istodobno, iz toga ne slijedi da je “svaka gljiva ljekovita” niti da svaki proizvod ima dokazanu korist. Ozbiljan pristup traži razlikovanje između:

• prehrambene uporabe,
• tradicionalne uporabe,
• pretkliničkih nalaza,
• humanih studija,
• pripravaka s jasnom standardizacijom.

Ni ta tvrdnja ne bi smjela biti izrečena apsolutno. Ispravnije je reći da ljekovite gljive nisu zamjena za standardno onkološko liječenje, ali mogu imati mjesto u integrativnom pristupu kao dopuna, ovisno o vrsti bolesti, terapiji, ciljevima liječenja i kvaliteti pripravka. Američki National Cancer Institute (NCI) i stručni centri navode podatke o istraživanjima u kojima su pojedini pripravci korišteni uz standardnu terapiju, a ne umjesto nje.

Znanstveno i etički ispravno bilo bi bolesniku objasniti:

• što standardna terapija realno može ponuditi,
• gdje su granice dokaza za integrativne pristupe,
• koji se pripravci eventualno mogu razmatrati kao dopuna,
• koje su moguće interakcije i kontraindikacije.

To nije točno kao opća tvrdnja. Toksične gljive doista mogu teško oštetiti jetru, ali iz toga ne slijedi da su jestive i ljekovite vrste same po sebi hepatotoksične. Za pojedine jestive i ljekovite vrste postoje i podaci o hepatoprotektivnim ili metabolički povoljnim učincima, iako to opet ovisi o vrsti, dozi, pripravku i zdravstvenom stanju osobe. Memorial Sloan Kettering, primjerice, navodi različite aktivne sastavnice i moguće koristi kod pojedinih gljiva, ali i potrebu opreza zbog mogućih nuspojava ili interakcija.

Ispravan pristup je pitati:

• o kojoj se točno vrsti gljive radi,
• je li riječ o hrani, ekstraktu ili suplementu,
• postoje li bolest jetre, kemoterapija ili drugi rizični čimbenici,
• uzima li osoba još druge dodatke ili lijekove.

Što provjeriti:
Ne prihvaćati ni tvrdnju “sve gljive su sigurne”, ali ni tvrdnju “sve gljive štete jetri”. Oboje je pretjerano pojednostavljenje.

U pravilu nisu dovoljne. Obični prah cijele gljive nije isto što i standardizirani ekstrakt. Glavne biološki aktivne tvari, osobito beta-glukani, vezane su uz strukturu stanične stijenke gljive, pa se ne oslobađaju u dostatnoj mjeri mehaničkim usitnjavanjem i probavom. Zato se kod ozbiljnih proizvoda koriste postupci standardne ekstrakcije.

Kod gljiva kao što je npr. Lentinula edodes (shiitake), upravo su izolirani polisaharidi poput lentinana bili predmet onkoloških istraživanja, a ne obični prah samljevene gljive. Američki Nacionalni institut za rak priznaje činjenicu da se ljekovite gljive u Japanu i Kini desetljećima koriste kao dodatak standardnom liječenju raka, a centar za rak Memorial Sloan Kettering navodi lentinan kao beta-glukan iz shiitake koji djeluje kao biološki modulator odgovora, a ne kao izravni citostatik.

Što provjeriti pri odabiru proizvoda:
Tražite je li jasno navedeno je li je riječ o prahu plodišta, ekstraktu plodišta ili micelija i koja je koncentracija aktivnih tvari u ekstraktu.

To nije opće pravilo. Koji je oblik pripravka najprikladniji ovisi o tome koje se skupine spojeva žele dobiti. Vodena ekstrakcija obično je važna za polisaharide i beta-glukane, dok alkohol može biti koristan za izdvajanje nekih manje polarnih spojeva, primjerice određenih triterpena. Zato tvrdnja da su “alkoholne tinkture najbolje protiv raka” nije znanstveno održiva kao opće pravilo.

Posebno je važno razlikovati pripravke namijenjene općoj dobrobiti od onih koji se predstavljaju kao onkološka potpora. Velik dio klinički istraživanih pripravaka iz ljekovitih gljiva temelji se na polisaharidnim frakcijama ili ekstraktima, a ne naprosto na tinkturi kao formi. NCI-jev pregled navodi više klinički istraživanih pripravaka ljekovitih gljiva i njihovu uporabu kao dodataka standardnoj terapiji.

Što provjeriti pri odabiru proizvoda:
Nije ključno pitanje “je li tinktura”, nego:

• koji je dio gljive korišten,
• kojim je postupkom dobiven ekstrakt,
• koje su aktivne skupine spojeva ciljane.

To je jedna od najčešćih zabluda ili obmana. Kod ozbiljnije mikoterapijske potpore doza se ne bi smjela određivati proizvoljno ni marketinški, nego na temelju sastava proizvoda i onoga na čemu se temelje pretklinička i klinička istraživanja. Nije isto uzima li se mala količina nedefiniranog praha ili dovoljna količina standardiziranog ekstrakta s jasno navedenim udjelom aktivnih spojeva.

Jednako je važna i duljina primjene. Značajniji mikoterapijski učinci u pravilu se ne očekuju nakon nekoliko dana ili tjedan dana uzimanja, nego nakon dulje redovite upotrebe u trajanju od više tjedana ili mjeseci. Upravo zato preporuke poput “1 kapsula dnevno” bez jasnog objašnjenja na čemu se temelji najčešće služe marketingu i nisu vjerodostojan podatak o učinkovitosti. U praksi je važnije gledati kolika je dnevna količina standardiziranog ekstrakta odnosno aktivnih tvari nego sam broj kapsula.

Što provjeriti pri odabiru proizvoda:

• na čemu se temelji preporučena dnevna doza,
• kolika je stvarna količina ekstrakta po dnevnoj dozi,
• koliki je udio beta-glukana ili drugih relevantnih spojeva,
• govori li proizvođač realistično o duljini primjene ili obećava brz učinak.

Ne nužno. Oznake poput “organsko”, “lokalno”, “domaće” ili “iz provjerenog uzgoja” mogu marketinški zvučati uvjerljivo, ali same po sebi ne govore dovoljno o stvarnoj kvaliteti proizvoda. “Organsko” ne jamči automatski sadržaj aktivnih spojeva, niti isključuje prisutnost teških metala ili drugih kontaminanata. Kod gljiva je posebno važno znati da one mogu akumulirati tvari iz okoliša, pa je stvarnu sigurnost i kvalitetu moguće procijeniti tek uz ozbiljna laboratorijska ispitivanja.

Jednako tako, ni lokalno podrijetlo samo po sebi nije dokaz da je proizvod kvalitetniji od uvoznoga. Prije svega, najvažnije vrste ljekovitih gljiva ne uzgajaju se u svakoj zemlji i regiji, a pogotovo ne na standardizirani i kontrolirani način. Mnogo je važnije postoji li transparentna kontrola proizvodnje, analitička dokumentacija.

Što provjeriti pri odabiru proizvoda:
Tražite laboratorijske nalaze za teške metale, mikrobiološku čistoću i sastav, a ne da se oslanjate samo na izraze poput “organic”, “local” ili “premium source”.

o nije dokazano. Liposomalna tehnologija može biti korisna kod nekih djelatnih tvari, ali sama riječ “liposomalno” nije jamstvo bolje učinkovitosti. Beta-glukani su veliki, hidrofilni i imunološki aktivni polisaharidi, pa se njihova biologija ne može pojednostavljeno izjednačiti s manjim molekulama za koje se liposomi češće koriste radi stabilnosti ili prijenosa.

Za sada se takve tvrdnje ne bi smjele predstavljati kao klinički potvrđena prednost u onkologiji. Istodobno, za ekstrakte i pripravke ljekovitih gljiva koji su proučavani u kliničkom kontekstu postoji mnogo više literature nego za marketinške tvrdnje da je “liposomalno” samo po sebi superiorno. Opći pregledi liposoma pokazuju da se oni mogu koristiti za hidrofilne i lipofilne tvari, ali kod makromolekula postoje i važna ograničenja poput stabilnosti, curenja sadržaja i neujednačene isporuke.

Što provjeriti pri odabiru proizvoda:
Ako proizvođač ističe “liposomalno”, tražite:

• postoje li humane ili druge studije baš za taj oblik,
• je li pokazana bolja bioraspoloživost,
• je li pokazan bolji klinički ishod, a ne samo bolji marketing.

Ne nužno. Ekstraktni omjer sam po sebi ne prevodi se linearno u stvarnu koncentraciju aktivnih spojeva. Takve oznake često stvaraju dojam “veće snage”, ali bez jasne specifikacije glavnih aktivnih spojeva ne govore dovoljno o stvarnoj vrijednosti proizvoda.

Slično vrijedi i za izraz koncentriran. To što je nešto koncentrirano ne znači automatski da je i biološki korisnije. U nekim slučajevima takav postupak može značiti da je dio sastavnica uklonjen, a ne nužno da je proizvod postao kvalitetniji. Zato marketinški izrazi ne trebaju zamjenjivati stvarne podatke o sastavu.

Što provjeriti pri odabiru proizvoda:
Najvažnije je tražiti:

• stvarnu količinu ekstrakta po kapsuli ili dozi,
• jasnu deklaraciju, a ne samo impresivan ekstraktni omjer.

Nažalost, vrlo niska cijena upućuje na nisku i neadekvatnu kvalitetu proizvoda. Uzgoj i ozbiljna prerada gljiva, osobito ekstrakcija i analitička kontrola, nisu jeftini. Kada je proizvod neobično jeftin, sigurno se ne radi o kvalitetnom ekstraktu, nego o slabije obrađenom materijalu, biomasi ili proizvodu bez ozbiljne standardizacije.

Na deklaraciji se mogu pojaviti izrazi poput “myceliated rice”, “rice powder” ili slični pokazatelji da proizvod nije ono što kupac očekuje. Zato vrlo niska cijena nije prednost sama po sebi, nego razlog za dodatni oprez.

Što provjeriti pri odabiru proizvoda:
Ako je proizvod izrazito jeftin, provjeri:

• postoje li suvisli podaci o količinama aktivnih tvari u proizvodu.
• je li riječ o ekstraktu ili samo o prahu/biomasi,